Vodič za imigrante: Kako se lakše snaći u životu i radu u Hrvatskoj

Život i rad u novoj zemlji je hrabar i važan korak. Može vam donijeti sigurnost, nova iskustva i bolju financijsku situaciju. S druge strane, može donijeti i stres, usamljenost i emocionalnu bol. Ako ste migrant, vaš put često uključuje duge radne sate, pritisak s novcem, kulturni šok i stvaranje života daleko od doma.

Ta iskustva su stvarna. Zaslužuju brigu, razumijevanje i podršku.

Ovaj vodič može vam pomoći u razumijevanju svih tih iskustava, nošenju s emocijama i ponuditi neke smjernice oko toga kako očuvati svoje mentalno zdravlje dok gradite život u novoj zajednici.

1. Emocionalno putovanje migracije

Migracija nije samo fizičko preseljenje. To je dugačak i ponekad iscrpljujući emocionalni proces koji može trajati i do dvije godine. Mnogi migranti opisuju svoje iskustvo kao mješavinu nade, nostalgije, neizvjesnosti i iscrpljenosti. Jedan dan možete osjećati ponos, a već sljedeći preplavljenost. To ne znači da nešto nije u redu s vama. To znači da se trudite sačuvati svoju kulturu i istovremeno se snaći u novoj. I sve to dok se možda nosite s nepravdom, brinete o obitelji koja je ostala u domovini i počinjete ispočetka.

Ovo su neki od čestih emocionalnih gubitaka koje imigranti navode:

• Obitelj i prijatelji: Nedostaju vam ljudi koji vas najbolje poznaju.
• Jezik: Teško je izraziti se ili razumjeti druge.
• Kultura: Gubite poznate rutine, smisao za humor, hranu i tradicije.
• Dom: Daleko ste od mjesta koje vas je oblikovalo i s kojim ste povezani.
• Status: Radite poslove ispod svoje razine stručnosti ili obrazovanja.
• Zajednica: Manje je ljudi koji dijele vaše porijeklo, norme i običaje.
• Sigurnost: Ponekad se suočavate s nepravdom ili nestabilnim uvjetima života.

Naravno, ti gubici nisu potpuni. Vaša obitelj i dom i dalje postoje, možete razgovarati s njima, ali ste fizički odvojeni. Često vas preplavljuju emocije: tijekom videopoziva, praznika koje niste u mogućnosti proslaviti zajedno ili uspomena koje vas podsjete na dom.

Osjećati tugu, zbunjenost ili stres pritom je posve normalno. To nije znak slabosti. To je znak da vam je stalo do vašeg života i ljudi u njemu kao i da se trudite napraviti mjesta i za nešto novo. To znači da ćete se ponekad osjećati umorno ili preplavljeno. 

2. Migracijska tuga i kulturni stres

Neki se migranti osim ovih gubitaka i prilagodbi nose još i s dodatnim stresom. Ova vrsta stresa ponekad se naziva Uliksov sindrom. To nije mentalna bolest, nego reakcija na teške životne uvjete.

Mnogi se migranti suočavaju s:

• dugim radnim satima i nesigurnim zaposlenjem
• diskriminacijom, strahom od gubitka radnog statusa
• ddvojenošću od obitelji, usamljenošću i jezičnom barijerom.

Kada se ti pritisci gomilaju, tijelo često reagira prije uma. Ovaj tip stresa često se prepoznaje kroz fizičke simptome poput problema sa spavanjem, stalnog umora, glavobolja i slično.

Ti simptomi su način na koji vaše tijelo govori da je iscrpljeno. Ako ste doživjeli ove i slične znakove, važno je znati da ne umišljate. To znači da vam je potrebno više potpore i brige o sebi.

3. Rizici za mentalno zdravlje imigranata

Istraživanja diljem Europe pokazuju da migranti imaju veći rizik od mentalnih poteškoća, ne zbog toga tko su, nego zbog uvjeta u kojima žive i rade. Mnogi su zaposleni na poslovima s visokim emocionalnim i fizičkim zahtjevima, poput skrbi o starijima, čišćenja, građevine ili ugostiteljstva.

Ovi poslovi su intenzivni, a česti izvori stresa uključuju:

• preopterećenost poslom: Previše posla, premalo vremena.
• teške klijente ili nadređene: Emocionalni rad, nepoštovanje ili sukobi.
• nesigurnost posla: Strah od gubitka posla ili premalo radnih sati.
• nisku kontrolu: Malo utjecaja na raspored, zadatke ili uvjete rada.

Ovi pritisci mogu dovesti do napetosti, narušenog raspoloženja, emocionalne i fizičke iscrpljenosti. Osim toga, mnogi migranti osjećaju neizvjesnost zbog ugovora o radu, vize i statusa. Taj strah može spriječiti ljude da potraže zdravstvenu skrb, prijave zlostavljanje ili zatraže podršku. Iskustva isključenosti ili nepoštenog postupanja također mogu duboko utjecati na mentalno zdravlje. 

4. Što pomaže: Kako zaštititi svoje mentalno zdravlje

Čak i u teškim uvjetima postoje stvari koje možete raditi kako biste podržali svoje mentalno zdravlje. Pokušajte ih raditi redovito, održavati dnevne routine i pomagati drugima u zajednici da čine isto.

4.1. Društvena podrška

Imati barem jednu osobu od povjerenja, nekoga s kim možete iskreno razgovarati, može vas zaštititi od usamljenosti i stresa. To može biti prijatelj, kolega, vođa zajednice ili netko iz vaše domovine. Dobri odnosi su snažan štit.

4.2. Veza s vašom kulturom

Povezanost s vlastitom kulturom donosi utjehu i stabilnost. Nastavite kuhati poznata jela, njegovati tradiciju, govoriti svojim jezikom i pridružiti se kulturnim ili vjerskim skupinama ako prakticirate vjeru. Te aktivnosti pomažu vam da se ponovno osjećate kao svoj među svojima.

4.3. Razumijevanje mentalnog zdravlja

Razumijevanje vlastitih emocionalnih potreba pomaže vam prepoznati rane znakove stresa. Prepoznavanje simptoma poput nesanice, umora ili glavobolja kao signala stresa, a ne samo fizičkih problema, može vam pomoći da ranije potražite podršku.

4.4. „Ključne osobe” u zajednici

Mnoge zajednice imaju pouzdane osobe koje pomažu novopridošlima u snalaženju u životu u inozemstvu. Oni mogu pomoći s dokumentima, pristupom zdravstvenoj skrbi, prijevodom ili informacijama o poslu, povežite se. Pokušajte ostati povezani putem online grupa i zajednica.

4.5. Sigurna mjesta

Pronalaženje prostora u kojima se osjećate poštovano i dobrodošlo: poput mjesnih zajednica, kulturnih udruga ili podržavajućih radnih okruženja. To može smanjiti stres i ojačati emocionalnu otpornost. Nemojte se obeshrabriti ako ne uspije odmah. Postoje ljudi kojima je stalo.

5. Praktični alati za kvalitetniji život u inozemstvu

Ovo su jednostavni i konkretni koraci koji vam mogu pomoći da brinete o svom mentalnom zdravlju dok živite i radite u drugoj zemlji.

5.1. Redovito provjerite kako se osjećate

Napravite kratku provjeru: Kako se danas osjećam? Što me opterećuje? Mogu li ovo sam/sama ili trebam pomoć? Što mi točno treba? Koji je prvi korak da do doga dođem? Što mi je prije pomoglo?

Zabilježite ili zapamtite što vam pomaže i spremite to za teže dane, tada će vam najviše trebati. Možete koristiti kalendar na telefonu, bilješke ili glasovne poruke, što god vam pomaže da potražite podršku, ostanete usredotočeni i zadržite nadu.

5.2. Stvorite male rutine

Rutine donose stabilnost kada je život nepredvidiv i pomažu vam održati ravnotežu: jutarnje istezanje, večernje šetnje, tjedni pozivi s obitelji, redovan ritam spavanja ili sportska aktivnost. Male navike grade emocionalnu snagu.

5.3. Ostanite povezani

Ne treba vam velika grupa ljudi. Jedan ili dva kvalitetna odnosa mogu napraviti veliku razliku. Pokušajte se pridružiti sportskim ili kulturnim grupama, sudjelovati u događajima u zajednici, povezati se s ljudima iz svoje zemlje ili razgovarati s kolegama kojima vjerujete.

5.4. Koristite svoje kulturne snage

Vaše tradicije, vrijednosti i identitet daju vam snagu. Ostanite povezani s njima i dopustite im da vas podrže. Oni donose ravnotežu i bogatstvo u vaš život. Imigranti koji čuvaju svoj identitet i istovremeno se povezuju s novom kulturom obično se bolje snađu u novoj zemlji.

5.5. Potražite pomoć kada je potrebna

Ako primijetite dugotrajnu tugu, anksioznost, probleme sa spavanjem ili fizičke simptome, potražite pomoć. Potražite organizacije za podršku migrantima, centre zajednice, telefonske linije pomoći ili pouzdane osobe u zajednici. Zaslužujete brigu, sigurnost i podršku.

Migracija je jedno od najzahtjevnijih životnih iskustava. nosite velik teret, često uz malo podrške. Vaša hrabrost, otpornost i odlučnost doveli su vas ovdje gdje ste sada. Uz prave alate, odnose i podršku, možete nastaviti graditi život koji je smislen, siguran i povezan. Imate pravo ne samo preživjeti, nego i napredovati gdje god bili.